Livru Santu fó resposta ba pergunta sira kona-ba se mak responsabiliza no tanbasá.
No livru sira kona-ba siénsia, hanesan livru kímiku, sei isplika kona-ba sa no oinsá.
Xavi atu bele kumprinde Bíblia ho diak liu mak ne’e, ho hatene sa mak autor ka hakerek nain hakarak hatete. Grupu sarani kristaun balu kaer metin katak Bíblia hakerek no inspiradu hosi Maromak, maski nune’e sira mos simu katak Maromak uza ema hakerek nain sira ne’e be hanaran “hakerek nain santu sira”, hodi organiza ka kompila Bíblia hanesan ohin loron ita hatene. Se ema ida dehan Mateus hakerek nia Evanjellu, la signifika ita nega nia hakerek la’os Maromak mak inspira. Bíblia ema grupu ida mak hakerek, maibé kbiit intelijénti ida mak inspira sira no fonte Divinu ida no buat ne’e naton ona ba ema ne’e be iha neon no fiar ba livru lulik ne’e.
Bíblia nia jéneru literatura iha forma oi-oin, maneira hakerek no seluk-seluk tan, fó mai ita kona-ba mensajen sa mak hakerek nain sira hakarak komunika ba ita. Wainhira ita hili livru ida kona-ba teistu kímiku, ita hakarak lee elementu sa deit mak uza hodi forma mundu ne’e be agora ita koñese. Ita sei la lee buat ida kona-ba motivasaun, laiha rasionalizasaun, no hetan deit resposta simples sira kona-ba pergunta fundamentál oi-oin, hanesan ne’e: buat ne’e halo hosi sa ida? Maibé wainhira ita lee Bíblia, livru ne’e la’os livru teistu ida, maibé livru fé nian. Ho lifuan seluk, livru sira kona-ba siénsia, koko atu hatan pergunta oi-oin kona-ba sa no oinsá. Maibé Bíblia nudar livru kona-ba fé no teolojia ne’e be buka hatan pergunta hanesan tanbasá no se?
Livru kímiku sei hanorin ba ita katak bee iha forma rua, hanesan idrojéniu no oxijéniu. Biblia sei hanorin ba ita katak Maromak kria bee atu hakiak no mantein buat hotu-hotu nia moris. Ne’e duni, Livru Santu fó resposta ba pergunta sira kona-ba se mak responsabiliza no tanbasá. No livru sira kona-ba siénsia, hanesan livru kímiku, sei isplika kona-ba sa no oinsá.
Espera katak ita la lee Bíblia hanesan ita lee jornál ka livru teistu baibain. Wainhira ita lee Bíblia ho laran solenidadi no saudades tebes atu simu mensajen ne’e be subar iha faktu akontesimentu sira ne’e be iha. Wainhira ita lee Bíblia, labele hosik ninia detaillu sira atu interompe fali ita; ho liafuan seluk, labele hosik fatin no naran sira iha tempu primitivu ne’ebá difikulta fali ita atu simu nia tema mensajen prinsipál. Tanba ne’e presiza fokus loloos ba mensajen nia isin.
Nudar ema sarani Kristaun fiar katak Bíblia haktuir istória kona-ba ema sira ne’e be iha duni. Ne’e be laiha foto, laiha númeru identidadi hanesan eleitorál, impresaun dijitál no teste DNA. Difisil ba ita atu buka tuir ema ida-ida nia identidadi iha Bíblia laran, maibé ema sira ne’e be involve iha akontesimentu ne’e moris duni, maski sira nia naran la dun familiar ho ita.
Bíblia la’os livru kona-ba istória, maibé nia kontein kona-ba sivilizasaun povu ida ninia istória, kultura no sira nia hela fatin. Izemplu, Ijiptu (Egipto), Pérsia (ne’e be agora hanaran Iran), Bábel (agora naran Irak), no Assíria ( parte hosi Irak mos), iha realidadi fatin sira ne’e iha duni hanesan ohin loron. No ema boot sira hanesan Rames, Firaun, no Imperador Augusto ne’e be iha duni no ukun iha sira ida-ida ninia reinu. Maibé, Bíblia nia tema prinsipál ko’alia kona-ba istória salvasaun nian, la’os detaillu sira ne’e be hanesan istoriador sira hosi disiplina siénsia oi-oin hakerek.
Iha Bíblia ita hasoru mos kona-ba lisan (Costume), ne’e be halo ita kumpriende katak ema no Maromak ninia oríjen ita bele buka tuir. Lisan hanesan deskansa iha loron Domingu (Sabat), festa Paskua, vizita singoga no regra moris sira seluk ne’e bé hotu-hotu ita bele hetan iha Bíblia Santu ne’e nia laran. Tradisaun sira, hanesan prosedimentu hodi hetan eransa, ritu sira kona-ba kazamentu, no regra kona-ba han-hemu, buat sira ne’e hotu ita bele lee iha ne’ebá. Tradisaun no lisan sira ne’e nudar fonte no dalan hodi hahú hakerek Bíblia, ne’e be dezde inísiu hato’o hosi ibun ba ibun no hosik hela nudar eransa (Lat.: Traditio) hosi derasan ida ba derasan tuir mai.
Comments
Post a Comment