Skip to main content

HAHI MAROMAK TANBA KRIATURA SELUK NIA TULUN

TEISTU
                       
            Ne’e liafuan sira nebé konaba moris no salvasaun: se mak lé no prátika, sei hetan moris no salvasaun husi Nai.

            1-Sira nebé halo Peniténsia

            Hodi Nai nia naran!

                 1Ba sira hotu nebé hadomi Nai ho fuan tomak, ho klamar tomak, ho neon tomak, ho kbiit tomak (Mat 12, 30), no hadomi ema seluk hanesan hadomi nia-an rasik (Mat 22, 39); 2no nega sira nia-an rasik ho toman aat no sala hotu; 3no simu Ita Nai Jezus Kristu nia Futar Isin no Ran; 4no halo peniténsia nebé fó fuan diak; 5ksolok tebes no bensa-wain ba sira ne’e, feto no mane wainhira sira prátika buat sira ne’e no sira kontinua halo ho badinas. 6Tanba Nai nia espíritu sei hela ho sira (Is 11, 2) no Nai sei halo fatin ida no sei hela iha sira; 7no sira sei sai Aman lalehan nia oan (Mat 5, 45). Tanba sira halao ona Nia servisu; no sira sei sai hanesan mane-foun, maun no feton no inan iha Ita Nai Jezus Kristu (Mat 12, 50).
            8Ita hotu nudar mane-foun, wainhira Espíritu Santu halo hamutuk ita nia klamar ho Jezus Kristu. 9Ita sai maun-alin ba Nia, wainhira ita halo Aman iha lalehan nia hakarak (Mat 12, 50). 10Ita sai Nia inan, wainhira ita kous nia iha ita nia fuan-laran nebé mós no kmók. Ita hahoris Nia husi servisu nebé santu, nebé tenki fó naroman ba ema seluk hanesan izemplu (Mat 5, 16).
            11Oh diak oin-sa, santu no boot iha Aman ida iha lalehan. 12Oh santu oin-sa, konsolanain, furak no kmanek-wain, iha mane-foun ida hanesan ne’e. 13Oh santu oin-sa no hadomi-malu lós, ksolok oin-sa, fó malirin, hakmatek, midar, furak, soi-duni atu hadomi no hakarak nia liu sasan hotu, iha maun-alin no oan ida hanesan: Ita Nai Jezus Kristu, nebé intrega nia-an ba Nia bibi sira (Ju 10, 15) no harohan ba Aman, dehan: 14Aman Santu, hamatan sira iha Ita naran (Ju 17, 11) sira nebé Ita fó ona ba Hau iha mundu: sira Ita nian, no sira Ita fó ona ba Hau (Ju 17, 6). 15Liafuan nebé Ita ható ba Hau, Hau ható tiha ona ba sira; no sira simu tiha ona nia no fiar lolós, katak Hau mai husi Ita no sira hatene, katak Ita duni mak haruka Hau. 16Hau harohan ba sira, laos ba mundu (Ju 17, 9). 17Habensa no hasantu sira ba ( Ju 17, 17) no Hau hasantu Hau-an ba sira (Ju 17, 19). 18Hau la harohan ba sira deit, maibé mos ba sira nebé fiar ba Hau tanba sira nia liafuan (Ju 17, 20), atu sira sai santu nodi sai ida deit hanesan ita (Ju 17, 23). 19Hau hakarak, oh Aman, atu iha nebé deit Hau iha ba, sira mos iha hamutuk ho Hau, atu sira hateke Ita Nia Glória (Ju 17, 24) iha Hau nia reinu ( Mat 20, 21). Amin. 

            2-Sira nebé la halo Peniténsia

            1Maibé ema hotu, feto no mane, nebé la halo peniténsia, 2no la simu Ita Nai Jezus Kristu nia Futar Isin no Ran, 3maibé sira halo fali buat-aat no sala barak, no lao tuir konsiénsia nebé foer no hakarak isin nian nebé aat, 4no la halo tuir saida mak sira promete ona ba Nai, 5no ho nia isin sai atan ba mundu ne’e, atan hakarak isin nian no laran la hakmatek mundu nian no preokupasaun moris ne’e: 6sira ne’e demóniu mak domina ona, sira nudar nia oan ona, no halo nia servisu (Ju 8, 41). 7Sira ne’e matan aat tanba la haré naroman nebé lós, ita Nai Jezus Kristu.
            8Sira laiha kdiak espirituál tanba sira laiha Maromak Oan Mane, nebé nudar Aman nia kdiak nebé lós. 9Konaba sira ne’e dehan ona: Sira nia kdiak lakon tiha ona (Sal 107, 27); no: Susar ba sira nebé ses husi Ita nia ukun-fuan sira (Sal 118, 21). 10Sira haré buat nebé aat, hatene no halo buat ne’e ho hakarak, no ho konsiente halo susar ba klamar.
            11Haré ba, hai  imi nebé matan aat. Imi monu ba inimigu sira nia bosok, ne’e mak: isin, mundu no demóniu nia hakarak; tanba halo sala senti midar ba isin; maibé hahalok serví Maromak  senti moruk. 12Tanba buat aat no sala sai no mai husi ema nia fuan-laran (Mrk 7, 21), hanesan Nai dehan iha Evanjellu.
            13Imi laiha buat ida mos, iha mundu ne’e no iha mundu nebé sei mai. 14Imi hanoin katak, imi sei hela kleur iha mundu nebé sei mohu ne’e, maibé ema habosok imi tanba sei tó nia tempu no nia loron, nebé imi hanoin la hetan, imi la hatene no konsiente. Isin hetan moras, mate besik daudaun no ikus isin mos mate;  mate  nebé moruk.
            15Iha nebé deit, bainhira deit, ho maneira saida deit wainhira ema ida mate iha sala aat laiha peniténsia no laiha santifikasaun, nebé tuir lolós nia bele halo santifikasaun, maibé nia la halo, tanba ne’e demóniu hadau nia klamar husi nia isin, ho hatauk no haterus nebé makás tebetebes, nebé laiha ema ida mos bele imajina, anaunser ema ne’e rasik mak senti.
            16Riku-soin no kbiit tomak, siénsia no kdiak, nebé nia hanoin katak ninian, sei foti hotu husi nia (Luk 8, 18; Mrk 4, 25).
            17Nia sei husik hela buat sira ne’e ba nia família no nia amigu sira. Sira ne’e mak sei foti no sei fahe hotu nia riku-soin no hafoin dehan: malisan ba nia klamar, tanba tuir lolós nia sei fó barak liu tan ba ita no bele hetan barak liu tan husi buat sira nebé nia iha ona ne’e.          18Isin lalatik mak sei han, nune’e nia mos sei lakon nia isin no nia klamar iha tempu moris nebé badak ne’e, no nia tama ba ahik-infernu, fatin nebé nia sei simu terus rohan-laiha.

            3-Rekomendasaun Ikus

                19Ba sira hotu nebé simu karta ne’e, ami harohan, ho karidadi nebé nudar Maromak rasik (1Ju 4, 16), atu ho domin sira ho liman nakloke simu ita Nai Jezus Kristu nia liafuan nebé morin-wain, nebé dehan ona iha leten. 20Sira nebé la hatene lé, diak liu sira husu bebeik atu ema lé hela ba sira; 21no sira rai didiak nia ho hahalok nebé santu tó ikus tanba liafuan ne’e nudar espíritu no moris (Ju 6, 64).
             22Sira nebé la halo tuir buat ne’e tenki fó hatan iha loron juizu (Mat 12, 36), iha tribunál oin ita Nai Jezus Kristu nian (Rom 14, 10). 


            KOMENTÁRIU BA TEISTU

            Teistu karta husi Manuskritu Vo ne’e, SABATIER, 1900, públika tiha ona (Manuskritu 225, husi Sékulu XIII, nebé rai iha Volterra, Biblioteka Guarnaci). Karta ne’e konsideradu nudar planu Karta ba Ema Fiar Nain sira, no forma nebé ikus naruk liu planu tuan ne’e.

Rrelasaun ho karta da’rua

            Komparasaun entre 1KFN no 2KFN hadutu katak, karta primeiru badak liu karta segundu. Husi parte lingua, teistu Vo (1KFN) nia linguajen la dun diak. Iha karta ne’e hetan sala iha istilu liguajen nebé koriji iha forma nebé naruk tebetebes. Salmu iha karta 1KFN sita husi Psalterium Romanum. No dokumentu 2KFN uza salmu husi Psalterium Gallicanum. Buat ne’e hatudu katak, teistu nebé oras ne’e publikadu nudar 1KFN tuan liu nebé ohin loron publikadu nudar 2KFN.
            Teistu Vo, nebé agora sai 1KFN, nia iha estrutura nebé simples, hanesan sumariu ka rezumu ida. Nia iha parte rua deit, nebé ható deit ba sira nebé atu simu: iha konversaun ou la iha konversaun iha ema nia moris. Parte prinsipál sira ne’e ható ho fraze sira nebé badak. 
            Husi komparasaun ne’e bele halo konkluzaun katak, karta rua ne’e iha relasaun metin. Forma nebé tuan liu no ida badak ne’e iha ideia prinsipál nebé hafoin dezenvolve neneik tó forma nebé ohin loron hetan iha 2KFN. Liu husi esperiénsia desgaste no apresia idéia sentrál, tuir mai, koloka insersaun sira, repetisaun barak no izemplu konkretu oioin konaba ema sira nebé konverte la ho diak. Relasaun entre forma nebé tuan liu no ida ikus liu bele kompara ho relasaun entre “ regra moris” uluk nian ba frades menores sira (tinan 1209/1210) no Regra La iha  Bulada; iha parte ida ne’e hanesan ita hatene, “regra moris ” nian nebé nudar ideia prinsipál nebé badak, halo kompleta tuir esperiénsia oioin, tó hetan forma nebé naruk iha R2. 

Autentisidadi

   Forma nebé naruk liu ( 2KFN) hatudu Fransisku rasik nudar autor karta ne’e; teistu seluk nebé tuan liu ema grupu seluk mak hakerek (hr 2:19: “ami husu”). Karik Fransisku hamutuk ho nia frei sira seluk responsabiliza hodi assina karta ne’e. Maibé objesaun nebé iha duni entre dokumentu ne’e ho eskrita Fransisku nian sira seluk hatudu katak ideia barak no nia formulasaun mai husi Fransisku rasik. 

Destinatáriu no títulu

   Dokumentu ne’e iha Manuskritu Vo la iha títulu. No laiha lia hasé no saudasaun ba destinatáriu, hanesan baibain iha karta normál. Maibé husi Kap. 2:19 klaru katak dokumentu ne’e nudar karta ida duni. Ida nebé atu simu karta ne’e mak grupu mane ida no mos feto nebé halo konversaun. Karik buat nebé atu temi iha karta ne’e laos ema fiar-nain hotu, maibé sira balu nebé iha relasaun ho Fransisku no ninia orden. Kap. 2: 20-22 hatudu, katak, karta ne’e iha duni kompeténsia balu ba ida nebé simu karta ne’e, maski la klaru Fransisku ho ninia orden  organizatorikamente iha kompeténsia ba sira mos. Bele katak sira mak grupu “ orden terseiru” nebé dala barak temi ona iha Fransisku ninia biografia prinsipál sira. 
            Nia konteúdu, hanesan hatudu iha títulu artigu rua nebé hanesan, konaba “halo konversaun”. Tanba ne’e, títulu nebé lós ba dokumentu ne’e mak: Karta ba Freira (feton) konvertedora sira. Maibé nebé hili iha edisaun ESSER: Karta ba Fiar-Nain sira hodi hatada nia relasaun ho Karta ba Fiar-Nain sira tuir forma nebé naruk. Maibé eskrita ne’e nia konteúdu hatete ho klaru iha nia sub-títulu: Konseillu ba Freira Konvertedora Si

            Tempu hakerek

            Iha  mata dalan ida bele fiar katak dokumentu ne’e iha tiha ona antes  2KFN. Lolós iha duni distansia tempu nebé naruk entre karta rua ne’e, nebé fó dalan ba Fransisku no nia frei sira bele halibur hotu esperiénsia sira nebé presiza atu tuir mai halo kompletu dokumentu ne’e sai Karta ba Fiar-Nain Sira | Sarani sira,  iha forma nebé naruk.


Comments

Popular posts from this blog

NOVENA AVE MARIA TOLU

Hakneak, hahú loke Novena ne’e ho: Kredo no Ami Aman ida (Hato’o ita nia pedidu............) Nain feto Maria, Virjen kbi’it-nain, ba ita buat hotu bele deit. Tanba kbi’it ne’ebé Nai Maromak Kbi’it-Nain haraik ba ita. Ho laran no fiar metin, hau husu ita nia tulun iha susar ida ne’e, Inan keta hosik hau mesak. Tanba hau fiar tebtebes katak, Inan sei tulun duni hau. Maski iha susar laran ne’ebé difísil, ne’ebé la iha ona esperansa, ita nafatin sai hau nia mediadora ba ita nia Oan Mane, Jezus Kristu. Tanba Maromak nia Majestade, hau nia hakru’uk ba ita no mós ba hau nia klamar nia salvasaun sei aumenta wain-hira Inan Santa simu hotu hau nia pedidu ne’e. Tanba nia, wain-hira hau nia pedidu ne’e sai lolos duni tuir ita nia Oan Mane nia hakaran, ho laran hau husu, oh Inan Santa Maria, hato’o hela ba, hau nia pedidu hirak ne’e hotu ba ita nia Oan Mane, Kristu Jezus, ne’ebé sei la dudu ses ita hosi Nia Futar-Oin. Hau nia esperansa boot tebetebes ba ita. Tanba kbi’it ne’ebé la i...

OIN-SA HAHÍ NAIN FETO MARIA

- SAUDASAUN BA VIRJEN SANTA MARIA (SVSM) -                                   (Hahí Inan   Virjen Maria) TEISTU 1 Salve, Inan santa Liurai-Feto, Maromak Nia Inan Santa, Maria, virjen nebé hanesan no tanba Igreja. 2 Aman Santu Liu iha lalehan hili nia, no hasanta nia hamutuk ho Nia Oan Mane Santu Tebes no Espíritu Santu Masolok.        3 Iha ita-an hori-otas no tó oras ne’e nakonu ho grasa wain-basuk no buat kdiak tomak. 4 Salve, Maromak Nia hela fatin! Salve, Maromak Nia tabernákulu! Salve, Maromak Nia uma! 5 Salve, Maromak Nia hatais! Salve, Maromak Nia inan! 6 No imi, virtudi santa sira hotu, nebé tanba grasa no Espíritu Santu nia-roman tun ba ema fiar nain sira nia fuan-laran, hodi halo sira nebé fiar-la metin sai fiar-metin ba Maromak.   KOMENTÁRIU ...

NOVENA LORON 9 BA SAUN FRANSISKU HOSI ASSIS

                                      H U SU SAUN FRANSISKU HUSI ASSIS NIA TULUN *(Hahu novena ne’e ho halo konfisaun pesoál uluk ba nai-lulik ne'ebé besik ita nia parókia)             Saun Fransisku ne'ebé ami hadomi, uluk ita moris a'at hanesan bandidu no goza ita nia moris tun-sa'e. Maibé, ita bo'ot bele konverte, hahú moris foun ho haraik-an, simples no moris ki'ak tanba Jezus Kristu. Ita nia domin ba Jezus Krusifikadu nebé kle'an no lakan makás, halo Jezus ne’e fó Nia Kanek Lima ba ita nu'udar sinál ita bo'ot nia unifikasaun ho Kristu.              Iha sékulu ida hanesan oras ne’e, ema fó valor liu ba moris edonista, egoista, individualista no materialista, ne’e mak halo ami presiza tebetebes ita bo'ot nia sigredu ne'ebé dada ema feto no mane wain hodi moris tuir i...