Skip to main content

POLÉMIKA "UMA" BA TRABAILADÓR SE*KSUÁL

Intrudusaun

Iha esforsu ida atu hamenus propagasaun infesaun hada'et liu-hosi relasaun seksuál no hasa'e konxiénsia públiku nian, governu Timor-Leste planeia atu estabelese Lokalizasaun Trabailadór Seksuál (LTS) nian. Maski nune'e, kestaun ne'e sei sai polémika no presiza análize kle'an.

Tuir mai hanesan análiza breve ida relasions ho planu refere. Issue ne'e ita sei elabora konforme perspetiva oioin hanesan tuir mai. Análiza ne'e nu'udar opiniaun pesoál ne'ebé ami soe ba públiku atu ita reflete hamutuk

Perspetiva Sosiu-Polítiku

Estabelesimentu Lokalizasaun Trabailadór Seksuál (LTS) bele haré nu’udar esforsu Governu nian atu kontrola no regula prátika prostituisaun ne’ebé perturba hela komunidadi. Maibé, ida-ne'e bele mós hamosu polémika tanba ida-ne'e bele haré hanesan lejitima prátika prostituisaun ne'e rasik. Liu tán, presiza mós konsidera oin-sá komunidadi sei simu polítika ida-ne'e no oinsá Governu sei konsidera opozisaun ideia públika potensiál.

Perspetiva Saúde Públika

Estabelesimentu LTS nian bele ajuda hamenus propagasaun Infesaun Transmisaun Seksuál (ITS) hanesan SIDA bain-hira hala’o supervizaun ne’ebé rigorozu no fornesimentu fasilidadi saúde ne’ebé adekuadu. Maibé, tenke fó mós konsiderasaun atu asegura katak TS sira iha asesu ba fasilidadi saúde ne'ebé adekuadu no oinsá atu hamenus risku ba transmisaun ba moras a'at hotu ne'ebé ameasa sira no komunidadi komum nia vida.

Perspetiva Kultura Timor-Leste

Timor-Leste iha kultura ne’ebé forte no konservativu. Estabelesimentu LTS nian bele konsidera la konsistente ho valór kulturál no relijiozu sira ne'ebé mak komunidadi Timorense opta. Tanba ne’e, presiza diálogu intensivu no formasaun hodi hasa’e konxiénsia no kompriensaun públika nian kona-ba asuntu ne’ebé ita labele taka-matan ba ninia ezisténsia ka nega katak la iha ou a'at liu mak moe atu ko'alia sai.

Perspetiva Étika no Morál

Dezenvolvimentu LTS bele hamosu kestaun étika no morál hotu kona-ba direitus umanus, liu-liu direitu sira hosi TS sira nian. Tenke fó konsiderasaun ba oin-sá atu asegura katak TS sira-nia direitu hetan respeitu, asesu ba tratamentu saúde ho dignu no protesaun legál, iha direitu hanesan perante lei, no sira la'os lixu sosiál. Ne'ebé, tuir ami nia hanoin, kuandu ezisténsia TS ligalizadu duni nia movimentu iha Timor-Leste bele sai oportunidadi ida atu hadia direitu sira ne’e wain-hira jere ho polítika ne’ebé apropriadu, "bem organizado".

Kreda Katóliká Nia Hanorin

Kreda Katólika iha hanorin klaru kona-ba morál no étika. Dezenvolve LTS bele konsidera la konsistente ho hanorin sira Igreja nian tanba sira bele hetan persesaun hanesan lejitima prátika sex worker nian. Maibé, tenke fó mós konsiderasaun ba oin-sá Igreja bele hala'o nia papél pastorál nian (imita Jezus) hodi akompaiñia TS sira no sira nia komunidadi atu hakbi'it konxiénsia, hetan dalan ba konversaun-transformasaun (metanoia) no hetan salvasaun ba sira nia moris nu'udar kriatura no Maromak oan. Loke Bíblia,le'e Maria Madalena nia istória, oin-sá Jezus simu no perdua nia, embora "MANE MUNAFIK sira" atu tuda mate nia ho fatuk. (Asuntu TS tuir Perspetiva Bíblia ita sei elabora iha oportunidadi seluk).

Konkluzaun

Termu internasionál ne'ebé apropriadu ba "prostituisaun" ne'ebé la diskriminatóriu mak "trabailadór seksuál"-sex worker. Termu ida-ne'e neutru liu no la lori estigma negativu.

Jeralmente, dezenvolvimentu LTS iha Timor-Leste presiza hala’o ho kuidadu no tau iha konsiderasaun aspetu oioin, inklui sosio-polítiku, saúde públika, kulturál, étika, no hanorin Igreja nian. Presiza diálogu intensivu no edukasaun atu hasa’e konxiénsia no kompriensaun públiku kona-ba asuntu ida-ne’e. No hakerek ida ne'e la iha kompeténsia uitoan mós atu rejeita katak planu ida ne'e la apropriadu.

Rekomendasoens

1). Presiza kria estudu kle'an ida kona-ba impaktu husi dezenvolvimentu LTS nian ba komunidadi no TS sira rasik.

2). Hasa'e koiñesimentu no kompriensaun públiku kona-ba TS no asuntu saúde públika.

3).Fornese fasilidadi saúde adekuadu no asesibilidadi fásil ba TS sira.

4).Halo diálogu no kria informasaun ho Igreja Katólika no komunidade Krentes sira seluk hodi hasa’e konxiénsia nodi hamosu pensamentu inovativu kona-ba asuntu ne’e.

5). Konsidera alternativa seluk ne’ebé bele hamenus prátika TS no hasa’e koiñesimentu públiku kona-ba asuntu refere.

6). Fatin kona-ba asuntu ne'e provizoriumente ita kaer lai termu LTS. Maibé wain-hira atu implementa, ita presiza hili naran própriu ida, atu la sai estigma negativa iha sosiedadi laran. Izemplu iha nasaun seluk, ema la uza termu indiretu indika ba alin feto sira nia servisu nu'udar TS hodi fo ksolok ba mane sira. Maibé sira uza termu neutru sira hanesan: "Área ou Uma ka Odamatan Azul, Matak ka Pink." Nune'e, nu'udar ideia inísiu, ita bele hanaran lokalizasaun ne'ebé atu dedika ba alin feto sira nu'udar Kna'ar Fatin ho naran: "UMA PINK (PINKI💝)".

Hakuak iha Kristu❤️🇹🇱

Comments

Popular posts from this blog

NOVENA AVE MARIA TOLU

Hakneak, hahú loke Novena ne’e ho: Kredo no Ami Aman ida (Hato’o ita nia pedidu............) Nain feto Maria, Virjen kbi’it-nain, ba ita buat hotu bele deit. Tanba kbi’it ne’ebé Nai Maromak Kbi’it-Nain haraik ba ita. Ho laran no fiar metin, hau husu ita nia tulun iha susar ida ne’e, Inan keta hosik hau mesak. Tanba hau fiar tebtebes katak, Inan sei tulun duni hau. Maski iha susar laran ne’ebé difísil, ne’ebé la iha ona esperansa, ita nafatin sai hau nia mediadora ba ita nia Oan Mane, Jezus Kristu. Tanba Maromak nia Majestade, hau nia hakru’uk ba ita no mós ba hau nia klamar nia salvasaun sei aumenta wain-hira Inan Santa simu hotu hau nia pedidu ne’e. Tanba nia, wain-hira hau nia pedidu ne’e sai lolos duni tuir ita nia Oan Mane nia hakaran, ho laran hau husu, oh Inan Santa Maria, hato’o hela ba, hau nia pedidu hirak ne’e hotu ba ita nia Oan Mane, Kristu Jezus, ne’ebé sei la dudu ses ita hosi Nia Futar-Oin. Hau nia esperansa boot tebetebes ba ita. Tanba kbi’it ne’ebé la i...

NOVENA LORON 9 BA SAUN FRANSISKU HOSI ASSIS

                                      H U SU SAUN FRANSISKU HUSI ASSIS NIA TULUN *(Hahu novena ne’e ho halo konfisaun pesoál uluk ba nai-lulik ne'ebé besik ita nia parókia)             Saun Fransisku ne'ebé ami hadomi, uluk ita moris a'at hanesan bandidu no goza ita nia moris tun-sa'e. Maibé, ita bo'ot bele konverte, hahú moris foun ho haraik-an, simples no moris ki'ak tanba Jezus Kristu. Ita nia domin ba Jezus Krusifikadu nebé kle'an no lakan makás, halo Jezus ne’e fó Nia Kanek Lima ba ita nu'udar sinál ita bo'ot nia unifikasaun ho Kristu.              Iha sékulu ida hanesan oras ne’e, ema fó valor liu ba moris edonista, egoista, individualista no materialista, ne’e mak halo ami presiza tebetebes ita bo'ot nia sigredu ne'ebé dada ema feto no mane wain hodi moris tuir i...

WANITA MUSLIM SEMBUH SETELAH MELIHAT YESUS

"Saya tidak pernah mengalami hal ini sebelumnya". Seydath (nama fiktif untuk alasan keamanan) tumbuh di sebuah keluarga Muslim miskin di Asia Tengah, yang sering mengalami pelecehan dari ayah tirinya. Pada usia 13, ia diperkenalkan pada seorang Arab tua yang memiliki banyak kekayaan di Timur Tengah. Bahkan dengan enggan, dia dibebaskan untuk menikahi pria itu dan menjadi istri kelimanya, meskipun dia lebih muda dari cucunya. Empat tahun kemudian orang tua itu meninggal dan Seydath dipaksa menjadi pelayan istri-istri lain dan anak-anak mereka. Seiring berlalunya tahun, ia mengalami situasi yang paling sulit dalam kondisi hidupnya. Pada usia 40, Seydath mengalami sakit punggung yang parah dan harus meminta bantuan di rumah sakit setempat. Namun, alasan rasa sakitnya lebih parah dari yang diperkirakan - dia didiagnosis menderita kanker tulang stadium akhir. Seydath harus dirawat di rumah sakit segera, tanpa dukungan dari anggota keluarganya. Selain sakit fisik, ia menjadi...