Intrudusaun
Iha esforsu ida atu hamenus propagasaun infesaun hada'et liu-hosi relasaun seksuál no hasa'e konxiénsia públiku nian, governu Timor-Leste planeia atu estabelese Lokalizasaun Trabailadór Seksuál (LTS) nian. Maski nune'e, kestaun ne'e sei sai polémika no presiza análize kle'an.
Tuir mai hanesan análiza breve ida relasions ho planu refere. Issue ne'e ita sei elabora konforme perspetiva oioin hanesan tuir mai. Análiza ne'e nu'udar opiniaun pesoál ne'ebé ami soe ba públiku atu ita reflete hamutuk
Perspetiva Sosiu-Polítiku
Estabelesimentu Lokalizasaun Trabailadór Seksuál (LTS) bele haré nu’udar esforsu Governu nian atu kontrola no regula prátika prostituisaun ne’ebé perturba hela komunidadi. Maibé, ida-ne'e bele mós hamosu polémika tanba ida-ne'e bele haré hanesan lejitima prátika prostituisaun ne'e rasik. Liu tán, presiza mós konsidera oin-sá komunidadi sei simu polítika ida-ne'e no oinsá Governu sei konsidera opozisaun ideia públika potensiál.
Perspetiva Saúde Públika
Estabelesimentu LTS nian bele ajuda hamenus propagasaun Infesaun Transmisaun Seksuál (ITS) hanesan SIDA bain-hira hala’o supervizaun ne’ebé rigorozu no fornesimentu fasilidadi saúde ne’ebé adekuadu. Maibé, tenke fó mós konsiderasaun atu asegura katak TS sira iha asesu ba fasilidadi saúde ne'ebé adekuadu no oinsá atu hamenus risku ba transmisaun ba moras a'at hotu ne'ebé ameasa sira no komunidadi komum nia vida.
Perspetiva Kultura Timor-Leste
Timor-Leste iha kultura ne’ebé forte no konservativu. Estabelesimentu LTS nian bele konsidera la konsistente ho valór kulturál no relijiozu sira ne'ebé mak komunidadi Timorense opta. Tanba ne’e, presiza diálogu intensivu no formasaun hodi hasa’e konxiénsia no kompriensaun públika nian kona-ba asuntu ne’ebé ita labele taka-matan ba ninia ezisténsia ka nega katak la iha ou a'at liu mak moe atu ko'alia sai.
Perspetiva Étika no Morál
Dezenvolvimentu LTS bele hamosu kestaun étika no morál hotu kona-ba direitus umanus, liu-liu direitu sira hosi TS sira nian. Tenke fó konsiderasaun ba oin-sá atu asegura katak TS sira-nia direitu hetan respeitu, asesu ba tratamentu saúde ho dignu no protesaun legál, iha direitu hanesan perante lei, no sira la'os lixu sosiál. Ne'ebé, tuir ami nia hanoin, kuandu ezisténsia TS ligalizadu duni nia movimentu iha Timor-Leste bele sai oportunidadi ida atu hadia direitu sira ne’e wain-hira jere ho polítika ne’ebé apropriadu, "bem organizado".
Kreda Katóliká Nia Hanorin
Kreda Katólika iha hanorin klaru kona-ba morál no étika. Dezenvolve LTS bele konsidera la konsistente ho hanorin sira Igreja nian tanba sira bele hetan persesaun hanesan lejitima prátika sex worker nian. Maibé, tenke fó mós konsiderasaun ba oin-sá Igreja bele hala'o nia papél pastorál nian (imita Jezus) hodi akompaiñia TS sira no sira nia komunidadi atu hakbi'it konxiénsia, hetan dalan ba konversaun-transformasaun (metanoia) no hetan salvasaun ba sira nia moris nu'udar kriatura no Maromak oan. Loke Bíblia,le'e Maria Madalena nia istória, oin-sá Jezus simu no perdua nia, embora "MANE MUNAFIK sira" atu tuda mate nia ho fatuk. (Asuntu TS tuir Perspetiva Bíblia ita sei elabora iha oportunidadi seluk).
Konkluzaun
Termu internasionál ne'ebé apropriadu ba "prostituisaun" ne'ebé la diskriminatóriu mak "trabailadór seksuál"-sex worker. Termu ida-ne'e neutru liu no la lori estigma negativu.
Jeralmente, dezenvolvimentu LTS iha Timor-Leste presiza hala’o ho kuidadu no tau iha konsiderasaun aspetu oioin, inklui sosio-polítiku, saúde públika, kulturál, étika, no hanorin Igreja nian. Presiza diálogu intensivu no edukasaun atu hasa’e konxiénsia no kompriensaun públiku kona-ba asuntu ida-ne’e. No hakerek ida ne'e la iha kompeténsia uitoan mós atu rejeita katak planu ida ne'e la apropriadu.
Rekomendasoens
1). Presiza kria estudu kle'an ida kona-ba impaktu husi dezenvolvimentu LTS nian ba komunidadi no TS sira rasik.
2). Hasa'e koiñesimentu no kompriensaun públiku kona-ba TS no asuntu saúde públika.
3).Fornese fasilidadi saúde adekuadu no asesibilidadi fásil ba TS sira.
4).Halo diálogu no kria informasaun ho Igreja Katólika no komunidade Krentes sira seluk hodi hasa’e konxiénsia nodi hamosu pensamentu inovativu kona-ba asuntu ne’e.
5). Konsidera alternativa seluk ne’ebé bele hamenus prátika TS no hasa’e koiñesimentu públiku kona-ba asuntu refere.
6). Fatin kona-ba asuntu ne'e provizoriumente ita kaer lai termu LTS. Maibé wain-hira atu implementa, ita presiza hili naran própriu ida, atu la sai estigma negativa iha sosiedadi laran. Izemplu iha nasaun seluk, ema la uza termu indiretu indika ba alin feto sira nia servisu nu'udar TS hodi fo ksolok ba mane sira. Maibé sira uza termu neutru sira hanesan: "Área ou Uma ka Odamatan Azul, Matak ka Pink." Nune'e, nu'udar ideia inísiu, ita bele hanaran lokalizasaun ne'ebé atu dedika ba alin feto sira nu'udar Kna'ar Fatin ho naran: "UMA PINK (PINKI💝)".
Hakuak iha Kristu❤️🇹🇱
Comments
Post a Comment